zdrav život i Prevencija narkomanije

ŠTA JE DROGA?

Droga je svaka supstanca biljnog ili sintetičkog porijekla koja, kada se unese u organizam, može da modifikuje jednu ili više njegovih funkcija i da nakon ponavljane upotrebe dovede do stvaranja psihičke i fizičke zavisnosti.

To je definicija. Ali ako malo bolje razmislimo, vidjećemo da drogu ne možemo ograničiti samo na fizičku upotrebu određenih supstanci. Mi isto tako možemo da se „drogiramo” na mentalnom i duhovnom planu. Kako? Na primjer, možemo se „drogirati” slušajući izopačenu muziku, gledajući morbidne filmove, igrajući „akcione” kompjuterske igre itd. Proizvođači destrukcije u osnovi svi imaju istu filozofiju: izazvati nesreću i zaraditi na tome. "Zarada" je dvostruka: prvo na "proizvodima" koji će unesrećiti ljude, a zatim na njihovom navodnom liječenju. Naravno da tu nema nikakve stvarne dobiti ali kao da ne postoje granice iracionalnosti za umove koji se predaju zlu. Mentalno i duhovno drogiranje daleko je opasnije iz razloga što najvećim dijelom nije podložno krivičnom zakonu i što um najprije treba dovesti u stanje da prihvati "uživanje" u lošim stvarima. Neka od tipičnih mjesta za ovakvo "pranje mozga" su diskoteke, noćni barovi i klubovi, raskalašne žurke, rock i heavy metal koncerti i sl. Dakle, mentalno drogiranje prethodni fizičkom i to je zapravo primarno područje za preventivno djelovanje, jer očekivanje da drogu suzbiju ili iskorijene oni koji "profitiraju" od toga je beznadežno.

Urođeno pravo svakog čovjeka je pravo na život i potragu za srećom. U tom smislu potrebno se dobro informisati i obučiti za život kako bi izbjegli i preduprijedili sve zamke i naučili praviti razliku između ispravnog i pogrešnog.

KO JE NAJIZLOŽENIJI RIZICIMA ULASKA U NEKI OBLIK ZAVISNOSTI?
Mladi. Oni su najčešća ciljna grupa prodavaca narkotika:

1. zbog prirodne radoznalosti i sklonosti ka eksperimentisanju sa samim sobom i sa okolinom;
2. jer su u potrazi za identitetom i životnim smislom;
3. zbog želje da se „osjećaju” odraslima;
4. zbog želje za uklapanjem i pripadanjem vršnjacima i određenoj grupi;
5. jer im je dosadno;
6. zato što često pate od nedostatka samopouzdanja;
7. zbog želje da se „opuste” i „dobro osjećaju”;
8. jer često traže alternativni „izlaz” iz stresnih situacija;
9. zato što su uglavnom neinformisani i neiskusni;
10. zbog usamljenosti i nedostaka bliskosti i ljubavi;
11. zbog njihovih frustracija i razočarenja;
12. zato što potiču iz porodica ili sredina u kojima se upražnjavaju poroci.

OBLICI ZAVISNOSTI
Najčešći oblici zavisnosti su:

1. alkoholizam svih vrsta;
2. amfetaminski (speed);
3. barbiturni (barbiturasti i slični ljekovi, kao što je diazepam);
4. kanabisni (marihuana i hašiš);
5. kokainski;
6. halucinogeni (LSD i slično);
7. khat (preparati biljke Catha edulis);
8. opijatski (opijum, mofin, heroin, kodein i sintetske droge kao što su metadon i heptanon);
9. isparljivi rastvarači (toluen, aceton, benzin... )

MARIHUANA (u žargonu „trava”, „vutra”, „džidža”, „gandža”)
HAŠIŠ (u žargonu „šit”, „cokolada”)

Droge koje se dobijaju od indijske konoplje kanabis. Marihuana se dobija od lišca, a hašiš od smole sa cvjetova i plodova te biljke. Koristi se tako što se najcešce smiješa sa duvanom („džoint”), a takode se žvace, guta ili ušmrkava.
Jedna od varijanti koja je od skora „aktuelna“ na tržištu je tzv. „skank”, koncentrovana marihuana.
Djelovanje marihuane
Prvi efekti dejstva prisutni su nakon pola sata, a traju oko 3 sata. Promjena raspoloženja, opuštenost, osjećaj euforije i omamljenosti, smijeh bez razloga, nejasan i nerazumljiv govor, vrtoglavica, problemi sa ravotežom, pretjerana osjetljivost na okruženje, pogrešna orjentacija u vremenu i prostoru, izoštrena čula, neobično žive boje.
Štetne posledice

1. hronična depresija i otupljenost;
2. teškoće pri razmišljanju;
3. smanjenje sposobnosti pamćenja i učenja;
4. gubitak interesovanja i motivacije;
5. anksioznost
6. poremećaji raspoloženja;
7. simptomi ozbiljnih duševnih oboljenja;
8. bronhitis i plućna oboljenja;
9. poremećaj ovulacije i menstrualnog ciklusa kod djevojčica;
10. sterilitet kod muškaraca;
11. problemi održavanja trudnoće kod žena;
12. psihička i fizička zavisnost.

ECSTASY (u žargonu „ekser“, „eks“, „sintetika“)

Ekstazi (MDMA) je droga koja se najčešće koristi na „rejv“ žurkama. Ona se dobija sintetskim putem od amfetamina. Pakuje se u tabletama različitih boja, reljefa i kapsula.
Uzima se gutanjem.
Djelovanje
Nakon upotrebe ekstazi izaziva osjećaj pojačanog opažanja, mijenja doživljaj vremena i prostora, sa mogućim blagim halucinacijama. Osoba postaje hiperaktivna, pričljiva, puna energije, „ne drži je mjesto”. Droga maskira osjećaj umora i žeđi, a višesatno plesanje u zagrijanim i zagušljivim klubovima može dovesti do pregrijavanja tijela i smrtnog ishoda. Česte su i pojave moždanog udara. Dejstvo ekstazija traje oko 3-4 sata, ali efekti mogu da se prolongiraju i traju 24 sata i duže. Javljaju se fenomeni tipa „flashback” (ponavljanje događaja, scene iz prošlosti) čak i nekoliko mjeseci nakon uzimanja.
Štetne posledice

1. povećanje krvnog pritiska i rizik od moždanog udara;
2. ubrzani rad srca;
3. suvoća ustiju, jaka dehridacija;
4. povećanje tjelesne temperature;
5. toplotni udar;
6. moguća smrt usled toplotnog udara ili zastoja rada srca;
7. grčenje mišića, grčenje donjih ekstremiteta;
8. oštećenje mozga;
9. oštećenje jetre;
10. poremećaj sna;
11. psihički poremećaj (jake depresije i nemir);
12. anoreksija;
13. smanjena motivacija ili depresivno raspoloženje koje traje danima.

AMFETAMINI (u žargonu „speed” - brzina)

Pakuju se kao kapsule ili tablete različitih boja bijelog praha.
Djelovanje
Povećana budnost i pričljivost, agresivnost, smanjenje apetita i potreba za snom.
Štetne posledice

1. povećanje krvnog pritiska;
2. ubrzan rad srca;
3. ubrzano disanje;
4. povećana tjelesna temperatura;
5. zamagljenje vida;
6. gubitak koordinacije.

HEROIN (u žargonu „žuto”, „dops”, „hors”)

Heroin je jedna od najčešće zloupotrebljavanih droga kod nas i u svije­tu iz razloga što je lako dostupan na tržištu, lošijeg kvaliteta. Heroin je droga iz porodice opijata. Dobija se preradom morfijuma koji se dobija iz opijuma. Čisti heroin je prah bijele boje ali zbog miješanja sa drugim supstancama (talk, gips, mišomor, aspirin, šećer u prahu i sl.), javlja se u nijansama od svijetlo do tamno braon boje.
Koristi se snifovanjem (ušmrkavanjem) ili intravenski.
Djelovanje
Ima sedativno dejstvo. Neposredno nakon uzimanja dovodi do opšte usporenosti, pospanosti, gubitka interesovanja, usporavanja disanja, usporavanja rada srca ili kratkotrajnog osjećaja euforije (naglašenog osjećaja zadovoljstva) koji ubrzo prelazi u letargiju. Javljaju se i slabost, malaksalost, mučnina, povraćanje.
Štetne posledice

1. dezorjentisanost;
2. oštećenje jetre;
3. smanjenje potencije;
4. brzo razvijanje psihičke i fizičke zavisnosti;
5. mogućnost zaraze hepatitisom „B” i hepatitisom „C” (intravenski);
6. mogućnost zaraze HIV-om (intravenski);
7. oštećenje krvotoka (kod intravenskog uzimanja heroina);
8. rizik od moguće smrti usled prekomjerne količine droge u tijelu (predoziranje);
9. socijalno, materijalno i duševno propadanje;
10. vrlo brzo dolazi i do karakternih promjena u ponašanju - zavisnik je sklon manipulacijama svake vrste, dolazi u sukob sa zakonom (krađe, prostitucija, dilovanje), tako da se svi potencijali nekada zdrave mlade osobe svode na samo jednu aktivnost: nabavljanje sledeće doze po svaku cijenu.

INHALANTI (ljepila, benzin, aceton, razne boje i lakovi)

1. duža upotreba ovih sredstava stvara probleme u pamćenju, oštećenje mozga, gubitak apetita, anemiju;
2. smrtni slučajevi su rijetki ali se dešavaju usled gubitka vazduha zbog prečvrsto vezane kese oko vrata.

LSD (u žargonu „trip”, „kartončić”, „esid”)

LSD je sintetička hulucinogena droga u obliku cigaretnog listića, veličine nokta malog prsta, obojena šarenom ikonografijom, ponekad u obliku želea.
Djelovanje
Nagli i jaki poremećaji vidne i slušne percepcije, miješanje pojmova, značajne promjene u ponašanju.
Štetne posledice

1. povećanje krvnog pritiska;
2. ubrzani rad srca;
3. povećanje tjelesne temperature;
4. povećanje šećera u krvi;
5. psihički poremećaji (paranoja, šizofrenija);
6. pojava suicidnih (samoubilačkih) ideja;
7. znojenje;
8. mučnina i povraćanje;
9. oštećenje mozga.

LSD posebno pogubno utiče na psihičko zdravlje.

KOKAIN (u žargonu „bijelo”, „koka”, „snijeg”)

Droga koja se dobija iz lišća biljke koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao kristalan prah bijele boje.
Koristi se ušmrkavanjem ili pušenjem (čist ili u kombinaciji sa drugim drogama), utrljavanjem u sluzokožu ili intravenski.
Djelovanje
Ima stimulativno dejstvo, odmah nakon upotrebe dovodi do razdražljivosti, agresivnosti, euforije, porasta samopouzdanja, energije, pričljivosti, nekritičnosti i prenaglašavanja vlastitih mogućnosti, sklonosti ka nasilju i nasilničkom ponašanju. Dovodi do povećanja krvnog pritiska, ubrzanja rada srca, suženja krvnih sudova, osjećaja lažne veselosti, snage, gubitka potrebe za hranom i snom, ili kratkotrajnih psihičkih poremećaja.
Dejstvo je kratkotrajno (1-2 sata) što iziskuje uzimanje supstance više puta u toku dana, pa time i enormna materijalna sredstva.
Štetne posledice

1. mogućnost izazivanja moždanog udara;
2. mogućnost izazivanja srčanog udara (infarkta);
3. hronične psihičke smetnje (psihoze, manično-depresivna stanja);
4. oštećenje nosne sluznice i nosne hrskavice;
5. smanjenje potencije;
6. oštećenje jetre;
7. mogućnost zaraze hepatitisom „B” i hepatitisom „C” i seksualno prenosivim bolestima zbog promiskuitetnog ponašanja;
8. mogućnost zaraze HIV-om;
9. socijalno, materijalno i duševno propadanje.

KAKO SE ZAŠTITITI?

Najbolji i najdjelotvorniji vid zaštite je uspostavljanje jake i zdrave porodice i čvrstih porodičnih veza.
Roditelji treba da se obrazuju o zakonima života i zdravlja kako bi to znanje mogli prenijeti svojoj djeci na adekvatan način. Oni trebaju pružiti svome djetetu ne samo materijalnu već moralnu i emotivnu podršku, pokazati razumijevanje za njihove potrebe i uspostaviti odnos povjerenja. Ukoliko propuste da ispune ove elementarne dužnosti, uticaj na djecu neminovno će izvršiti okruženje, televizija, vršnjaci, nemoralni promoteri i prodavci destruktivnih materijala i svi oni u čije namjere možemo s razlogom sumnjati.
Mladi trebaju što je moguće ranije prihvatiti činjenicu da se rađaju i žive u svijetu koji može da bude veoma zao i nemilosrdan i da život znači borbu za očuvanje integriteta svoje ličnosti i izgradnju karaktera. Kad se suoče sa izazovima i nedoumicama u životu, najbolje je da zatraže savjet od svojih roditelja, vaspitača ili dobronamjernih ljudi u koje se može imati povjerenja.
S jedne strane, oni ne treba da budu opterećeni osjećajem krivice i stalne tenzije da nešto ne rade kako se očekuje od njih, dok, s druge strane, moraju biti svjesni odgovornosti prema sebi, roditeljima i bližnjima, i konačno okruženju i svijetu u kojem žive. Formula uspjeha kako za mlađu tako i stariju populaciju je razvijanje uravnotežene ličnosti na fizičkom, moralnom i duhovnom nivou. Treba imati na umu da su svi ovi aspekti predmet manipulacije nemoralnih ljudi tako da je sposobnost pravljenja razlike između istine i zablude od ključnog značaja. Po prirodi stvari, u najvećem iskušenju da zloupotrijebe ukazano povjerenje su oni kojima to položaj, bogatstvo i moć omogućavaju. Stoga dobro razmislite kome ukazujete povjerenje i naučite da razlikujete falsifikat od originala!

MALE POUKE - VELIKA POMOĆ

PRVI NARKOMANI
Da li si se ikad zapitao/la ko su bili prvi narkomani? I kako su uopšte došli na ideju da to rade? Uvjereni smo da bi se moglo napraviti jedno veoma zanimljivo istraživanje na ovu temu.
Sjećaš se odakle potiče konoplja kanabis od koje se proizvode marihuana i hašiš? Iz Indije. Odakle potiče duvan? Iz Sjeverne Amerike odakle su ga u Evropu prenijeli španski moreplovci. Šta su urođenici radili sa ovim korovima? Jesi li gledao/la neki dobar „kaubojski” film? ...I veliki poglavica je pušio „lulu mira” sa svojim novim „bijelim bratom”. Oni su to očigledno radili u ritualne svrhe. Rituali posvećeni kome? Bogovima. O kakvim „bogovima” je ovdje riječ? Izvjesno nedobronamjernim kad svoje „podanike” navode na destruktivno ponašanje. Ali to je tema za sebe. Istražuj malo sam/a.
Sudjelovanje u tim ritualima podrazumijevalo je još neke aktivnosti kao što su razne vrste sakaćenja i probadanja djelova tijela, mazanje bojama i tetoviranje, korišćenje opojnih narkotika i mješavina različitih korova i biljaka (čiju tajnu „recepturu” su poznavali vračevi, šamani i gurui), ritualni ples uz ritmičku jednoličnu muziku i orgijanje. Da li te ovo podsjeća na nešto što vidiš i danas? Ukloni za trenutak masku moderne tehnologije i vidjećeš da su savremene „žurke” i „ludi provodi” veoma nalik onome što su upražnjavali drevni pagani.
Evo jedne zanimljive izjave dr Jovana Bukelića: „Narkomani su novi tantali. Nose svoj bol kao bedž, kao krst, kao kaznu za sopstveni duhovni razvrat, nose drogu kao svog psihosomatskog gospodara, kao Atilin bič, nose svoje psihotične fasade često uvjereni da su reinkarnirani bogovi. Kada se probude, čeka ih svijet u komadićima. Zasužnjeni su mnogi mladi umovi. U sumanutoj ekstatičkoj komunikaciji i identifikaciji s bogom, smanjuju se papirni džinovi i postaju hemijske marionete. Drogom su željeli da prirede radost, fascinaciju sopstvenim čulima uvijek gladnim nadahnuća, ne vjerujući da će danak plaćati vapajima tih čula.”

DROGA JE MNOGO TOGA
Ovdje nijesmo pomenuli brojne druge narkotike. Ali da ne zaboravimo na duvan. To je korov koji sadrži oko 4.000 štetnih i 43 kancerogene materije koje izazivaju više od 40 vrsta različitih oboljenja. Nikotin je najrasprostranjenija psihoaktivna supstanca koji izaziva najjaču psihičku zavisnost posle heroinske.
Droga je zapravo sve ono što može dovesti do izmijenjenog stanja svijesti i narušiti naše zdravlje.

OD UZROKA DO POSLEDICE

Treba li da ti nabrajamo razloge protiv destruktivnih aktivnosti ili sve prednosti koje donosi zdrav, moralan i kvalitetan život? Naravno da ne treba jer ćeš sam/a naučiti da razmišljaš od uzroka do posledice. Znaćeš da prepoznaš zlo, odbaciš ga i sasiječeš u korjenu bez obzira ko ga zagovara i nudi. Naučićeš da se ne oslanjaš na lažne autoritete. Izgradićeš svijest o još mnogim opasnostima koje vrebaju. Shvatićeš veoma važnu istinu da nije nikakva garancija ispravnosti ako nešto čini i podržava većina ljudi. Ali šta jeste potvrda ispravnosti? Proba je u suštini jednostavna: da li me to što vjerujem, izučavam, mislim, radim ili preduzimam čini boljom osobom, sposobnijom, razumnijom, savjesnijom, obzirnijom, pažljivijom, ljubaznijom... ? Ako da, onda sam na pravom putu - putu stvaranja dobrih ljudi, što je istinska svrha života.